Osobna karta

  • godina proglašenja: 1949.
  • rezervat biosfere od 1978.
  • površina: 95 km²
  • Bukove šume: 2017. uvrštene na UNESCO popis svjetske baštine
  • dio NATURA 2000 područja
  • najviša točka: Vaganski vrh (1.757 m/nv)
  • najniža točka: Ulaz 1, Kanjon Velike Paklenice (30 m/nv)
  • istaknute atrakcije: špilja Manita peć, jama Vodarica
  • dio projekta Rewilding Europe
 

Na relativno malenom prostoru susrećemo se s velikim bogatstvom geomorfoloških fenomena, raznolikošću biljnoga i životinjskoga svijeta, atraktivnim krajolicima i netaknutom prirodom.

Budući da je izgrađena od vapnenca i dolomita, Paklenica se odlikuje bogatstvom krških pojava kakve su primjerice škrape, prozorci, kukovi, jame, špilje…

Šume pokrivaju dvije trećine površine Parka i odlikuju se najrazličitijim biljnim zajednicama. Među florističkim ukrasima Paklenice ističe se vegetacija stijena. Velika očuvanost ekosustava preduvjet je bogatstvu i raznolikosti životinjskoga svijeta Paklenice, koji se procjenjuje na  više od 4.000 različitih vrsta. Nerijetko se mogu susresti pojedine vrste koje su nestale na mnogim europskim područjima.

Pješačenje je jedini način da  doista upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji oko 150 km staza i putova, od turističkih koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće Lugarnice i planinarskoga doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova, Vaganskog vrha (1.758 m) i Svetog brda (1.753m).

Pri kretanju planinarskim stazama preporuča se korištenje planinarske karte.

Više od pola stoljeća tradicije alpinizma i sportskog penjanja stavilo je Paklenicu uz sam bok najpoznatijim europskim penjačkim središtima. Penjalište raspolaže s oko 500 penjačkih smjerova različitih težina i dužina, a sezona penjanjanja u Paklenici traje od ranog proljeća do kasne jeseni. Najveći broj penjača ovdje se okuplja oko 1. svibnja kada se održava tradicionalni Međunarodni susret penjača.

  Zaštićena prirodna područja - Sve