Baraćeve špilje - Ljepota podzemnog svijeta Lika destinacije

Objavljeno: 09. 08. 2019 - 1:58
Lika destination - Baraćeve špilje - Ljepota podzemnog svijeta Lika destinacije

Baraćeve špilje su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica.

Ova javna ustanova upravlja zaštićenim prirodnim područjem – Značajnim krajobrazom Baraćeve špilje i ekološkom mrežom Natura 2000 koja se nalazi unutar granica općine Rakovica. Od cijelog zaštićenog područja u kategoriji značajnog krajobraza ukupne površine od 5,19 km2 najpoznatije su Baraćeve špilje (prema kojima je zaštićeno područje i dobilo ime) koje su uređene i otvorene za posjećivanje prvi puta još davne 1892. godine.

Vrednovanjem područja utvrđeno je da su na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje razvijeni raznoliki reljefni tipovi i oblici sa prevladavajućim krškim reljefom. Podzemno se prostiru speleološki objekti sa sigama, pleistocenskim fosilnim ostacima i endemskom špiljskom faunom te arheološkim nalazima. Cijelo područje uključuje rijetke i ugrožene tipove staništa te uz njih vezane ugrožene i strogo zaštićene vrste.

Gospođa Tihana Oštrina ravnateljica je ova Javne ustanove od 2015. godine.  Do sada je uspješno odrađivala brojne manifestacije, događanja te projekte, a sa svojim timom u posljednje dvije godine intenzivno radi na promociji Baraćevih špilja te suradnji s ostalim zaštićenim područjima i zajedničkom brendiranju.

Gospođi Tihani zahvaljujemo na izdvojenom vremenu, a koje nam je sve zanimljivosti otkrila o Baraćevim špiljama, pročitajte u nastavku.

Od kada ste na čelu ustanove? Možete li nam otkriti koja je Vaša vizija razvoja ovog zaštićenog područja? S kakvim ste se problemima do sad susreli?

Ravnateljica sam ove ustanove od srpnja 2015. godine, sada sam trenutno u drugom mandatu. Naša vizija otkriva svrhu postojanja ustanove ali s naglaskom na isticanje vrijednosti koje se očituju u ostvarenju ciljeva pa bi to onda bilo u globalu, ukratko:

  • Da su Baraćeve špilje neizostavna destinacija na potezu Zagreb – Split 2025 godine
  • Da imamo izvrsnu suradnju s ostalim zaštićenim područjima i ostalim atrakcijama u destinaciji te da zajednički utječemo na produljenje boravka turista i  generiramo velike prihode u turizmu cijele destinacije
  • Svojim djelovanjem mijenjamo svijest kod ljudi učenjem o važnosti zaštite prirode i da smo kao čitava destinacija primjer održivog razvoja turizma.

Naši glavni problemi do sada bili su manjak financija. Prvenstveno za neophodna kapitalna ulaganja u proširenje sadržaja i unaprjeđenje turističke infrastrukture. Također, isto tako zbog nedostatka financija vrlo teško da možemo reći da se bavimo marketingom u pravom smislu. Rješenje vidimo u korištenju sredstava iz EU fondova za ulaganja u infrastrukturu i sadržaje, a što se tiče marketinga tu možemo uspjeti samo povezivanjem sa ostalim zaštićenim područjima i atrakcijama u destinaciji. Na oba polja radimo i nadamo se uspjehu.

Kakva je posjećenost Baraćevih špilja? Dolaze li više individualci ili grupe? Kojih su dobnih skupina najčešće i od kuda sve dolaze?

Posjećenost je vrlo dobra, težimo da bude odlična. Imamo dosta prostora za povećanje broja posjetitelja u pred i post sezoni. Od osnutka do danas nama su najbrojniji posjetitelji individualci, i to preko 85%. Što se tiče grupa, u najvećem dijelu su to školske grupe te gosti specijaliziranih agencija za aktivni turizam pa u tom smislu imamo puno grupa biciklista i grupa jahača koji su zapravo i naše ciljane skupine.

Najčešće su to mladi parovi i obitelji s djecom. U velikoj većini su to strani posjetitelji iz Njemačke, Nizozemske, Mađarske, Italije i Velike Britanije. Zanimljivo je da mi nemamo uopće posjetitelja iz Azije a dosta radimo na tome da privučemo i veći broj naših domaćih gostiju.

Što posjetiteljima bude najzanimljivije tijekom posjete?

Mogu reći da je to svakako doživljaj apsolutnog mraka i tišine kojega upriličimo na kraju svakog vođenja a osim toga vrlo često se posjetitelji oduševe nalazima životinja iz Ledenog doba u špilji (u špilji imamo posložen skelet špiljskog medvjeda starosti između 30.000 i 50.000 godina).

Smatrate li da je blizina Plitvičkih jezera vaša velika prednost u odnosu na druga zaštićena područja u Lika destinaciji?

Na to pitanje Vam mogu reći da je odgovor i da i ne. Da u smislu da smo blizu i dostupni ali i ne. Jer ako uzmete u obzir koliko gostiju posjeti Nacionalni park Plitvička jezera i koliko gostiju boravi u našoj općini, rezultati uopće nisu sjajni. Jer da je to samo do blizine, mi bismo vjerojatno bili prebukirani. Stvar je puno kompleksnija , a glavni problem je što svi ti posjetitelji kasno saznaju za Baraćeve špilje, tek kada dođu u destinaciju i onda nemaju vremena za posjet jer su već isplanirali i rezervirali odlazak (na more najčešće). A motiv dolaska je samo Nacionalni park Plitvička jezera. Za drugo nisu znali niti su isplanirali. Ovo je zapravo i problem ali i prilika ne samo za Baraceve špilje nego za cijelu destinaciju i sva zaštićena područja.

Prošle ste godine surađivali na zajedničkoj ulaznici Lika destinacije, a ulaznica je formirana i ove godine. Kakvi su Vaši komentari na tu suradnju?

Ovakvi projekti su zapravo konkretni potezi kojima ustrajno rješavamo probleme koje sam vam upravo opisala. I sada trebamo svi zajedno još jače zapeti i raditi na poboljšanju i proširenju modela, pogotovo onih koji će nas snažno „izbaciti“ na tržište. I u marketinškom smislu i konkretno da se prodajemo kao paket puno prije dolaska posjetitelja u destinaciju.

Što mislite općenito o suradnji zaštićenih područja u Lika destinaciji? 

To je vrlo snažna priča i odličan prirodni resurs naše destinacije a na nama koji upravljamo tim zaštićenim područjima je velika odgovornost da stavimo resurse u funkciju održivog razvoja i budemo generator novih radnih mjesta i gospodarske aktivnosti.

Kako komentirate rad info punkta destinacije otvorenog na ulazu NP Plitvička jezera u suradnji NP Plitvička jezera i Klastera Lika Destination, na kojem su između ostalog posjetitelji mogli saznati i za vas? Mislite li da bi Liku zaista trebalo brendirati kao destinaciju zaštićenih područja?

Mislim da je to dobar put za izravnu komunikaciju s posjetiteljima jer je sva ponuda objedinjena. I zaista se na taj način polako i stvara brend koji je zapravo vrlo logičan. Međutim, u određenom trenutku trebamo prebaciti fokus i aktivnosti na onaj dio priče da destinaciju „izbacimo“, da potencijalnim gostima bude vidljiva već kod planiranja dolaska. Tu trebamo svakako udružiti snage i na financijskom planu.

Smatrate li da Lika treba više pažnje posvetiti speleologiji i špiljskom turizmu?

Obzirom da se zaista dosta ulaže u nove sadržaje u Baraćeve špilje i Cerovačke špilje, smatram da će uz ponudu Pećinskog parka Grabovača špilje kao tema za Liku biti itekako prepoznatljive i vrlo zanimljive za uvezivanje na posebnom nivou.

Kakva je suradnja s lokalnim stanovništvom? Shvaćaju li važnost špilja?

Suradnja nam je izvrsna, i naravno da nas podržavaju i uviđaju važnost postojanja dodatne turističke ponude. Prema našim anketama, najveći broj gostiju nam dolazi upravo na preporuku naših lokalnih iznajmljivača, ugostitelja ali i stanovnika općenito. Kroz godine smo ozbiljnim radom zadobili njihovo povjerenje jer su gosti nakon posjeta jako zadovoljni našom uslugom.

Po čemu biste rekli da su Baraćeve špilje posebne?

Po tome da su vrlo lako dostupne za sve kategorije posjetitelja, da ima toliko puno zanimljivih nalaza i tema za interpretaciju i da smo razvili već prepoznatljiv sustav stručnog i profesionalnog vođenja kojega posjetitelji iznimno cijene i odlično ocjenjuju.

U Baraćevim špiljama žive šišmiši, smetaju li šišmišima brojni posjetitelji i jeli ikada došlo do problema zbog toga?

Šišmišima posjetitelji smetaju u vrijeme hibernacije. U Gornjoj Baraćevoj špilji imamo zimsku koloniju šišmiša i upravo zbog toga niti ne radimo u to vrijeme odnosno puštamo ih da odrade svoj zimski san u potpunosti na miru. Pratimo brojnost populacije i nismo nikada zabilježili pad pa možemo reći da im posjetitelji ne ugrožavaju stanište s ovim načinom upravljanja posjećivanjem.

Imate li neku anegdotu tijekom poslovanja koju ćete posebno pamtiti i zašto?

Najveća nam je anegdota zapravo ta da mi već interno našu ustanovu zovemo „ustanova na knap“ (kroz smijeh) jer konstantno se borimo sa financijama na svim projektima tijekom posljednjih godina i nekako nam sve dobro prođe međutim „na knap“. To nam naravno donese i puno stresa ali na kraju krajeva velike stvari u pravilu ne idu glatko. Tako da nas to stalno prati i često se interno šalimo na taj račun.

Kakvi su planovi za budućnost? Možemo li uskoro očekivati novitete i/ili promjene?

Kroz sljedeće dvije godine ćemo imati velike i atraktivne nove sadržaje za posjetitelje u Baraćevim špiljama. U fazi smo provedbe velikog projekta sufinanciranog iz europskog fonda „Promicanje održivog razvoja Značajnog krajobraza Baraćeve špilje“ vrijednosti gotovo 20 milijuna kuna. Partner na projektu nam je JU Nacionalni park Plitvička jezera. Glavna atrakcijska i prihvatna točka projekta je centar za posjetitelje koji sadrži: prezentacijske/muzejske cjeline, speleološko-edukacijski centar s depoom i knjižnicom, polivalentnu multimedijalnu dvoranu, ugostiteljski prostor, uredski prostor, dječju igraonicu, suvenirnicu, garderobu te područje eksterijera s prezentacijskim punktovima i parkiralištem, površine ukupno 2000 m2.

Postavljeni ciljevi prilikom razvoja postava posjetiteljskog centra su unaprijediti infrastrukturu za posjetitelje te ostvariti jedinstvenu, inovativnu i atraktivnu prezentaciju kulturnih i prirodnih vrijednosti lokaliteta, omogućiti obilaske i posjetiteljima s posebnim potrebama, te stvoriti suvremenu infrastrukturu za održavanje raznovrsnih edukativnih i rekreativnih aktivnosti i srodnih dodanih vrijednosti.

Podrazumijeva se kroz projekt i upotreba suvremene tehnologije za kreiranje doživljaja i interpretaciju prirodne i kulturne baštine, što je vro velik korak pri dočaravanju doživljaja u suvremenom dobu. Uz to, ovaj projekt gradnje centra poticati će i interes za kulturu i prirodu kod lokalnog stanovništva, te razvijati svijest o očuvanju prirode i važnosti održive interakcije čovjeka i prirode.

 
  Vijesti - Sve